Moderna istorija Praga datira od 80. godine kada je postao sedište najstarije češke dinastije Pšemislovića, čiji je osnivač bio knez Borivoj.
Ime grada potiče od staroslovenske reči Prah, što znači gaz-prelaz, najverovatnije reke Vltave, u čijoj dolini leži najveći deo današnjeg Praga.

Napredak Praga

Prema istorijskim podacima, grad je dostigao najveći procvat za vreme vladavine Cara Karla IV. On je izgradio Karlov most, katedralu Svetog Vida, osnovao je Karlov univerzitet (najstariji univerzitet u Centralnoj Evropi) i proširio grad, ujedinivši razna naselja u “ Novi grad”.
Pod njegovom vladavinom, 1355. godine Prag je postao prestonica Carstva.

Od 1419.godine do 1434.godine je trajala Husitska revolucija pod vođstvom Jana Husa i Jana Žižka, nacionalnih junaka. Ovom revolucijom narod se borio za svoja politička prava.

Spomenik Janu Husu u Pragu
Spomenik Janu Husu

Habzburška dinastija

1526. godine Prag je bio sedište Habzburške dinastije, ali njegovi stanovnici su često dizali bune protiv Habzburga i gubili politička prava. I pored toga Prag je i dalje ipak bio prestonica kulture i umetnosti.

Za vrema Sedmogodišnjeg rata, Prusija je zauzela Prag 1757. godine. Imperator Jozef II je 1784. godine spojio Stari grad, Mali grad, Novi grad i Hradčane u jedan grad, prestoni Prag.
Ovo je označilo početak privrednog razvoja i nacionalnog preporoda Češke republike, a vrhunac ovog procesa je bila 1848. godina kada je oslobođena država.

Tomas Maserik
Prvi predsednik Čehoslovačke-Tomaš G. Maserik

Prag je 28. oktobra 1918. godine postao prestonica Čehoslovačke, države koja je nastala posle raspada Austro-Ugarske monarhije. Prvi predsednik Čehoslovačke je bio Tomaš G. Maserik.

Četiri godine kasnije, 1. januara 1922. godine, Prag je okupio svih 37 gradskih celina i postao savremena metropola.

Hitler je okupirao Prag 15. marta 1939. Godine, a borba protiv nacističkog režima je trajala više od šest godina. U tom periodu nacisti su zatvorili univerzitet i ubili “protektora” Rajnharda Hajdriha.

Prag je uvek važio za multietnički grad, ali za vreme nemačke okupacije veliki broj Jevreja je nestao u holokaustu, a po dolasku Komunističke partije 1948. godine na vlast, veliki broj građana kojima je nemački jezik bio maternji, je proteran čuvenim “Benešovim dekretima”.
Prag doživljava transformaciju posle II svetskog rata kada je izgrađeno mnogo stanova, mostova, metro, infrastrukta, ali ipak zaostaje za ostalim svetskim metropolama.

Prvi sekretar Komunističke partije Antonin Novotni 1968. godine biva smenjen sa položaja od strane reformiste, Aleksandra Dubčeka. Rusi, koji su tada imali totalnu kontrolu nad ovom državom bili su šokirani ovim događajem.
Dubček je želeo da Čehoslovačku pretvori u socijalno-demokratsku državu što je u to vreme bio veliki korak i odmak od komunističkih ideala.
Narod je bio jednoglasan i davao je veliku podršku ovoj ideji, međutim Moskva i državni čelnici nikako nisu bili za to.

Vremenom je državni pritisak popuštao, narod je dobijao sve više samopouzdanja i konačno se krajem 60-ih godina dešava obrt kakav niko nije očekivao.

Okupacija Praga

Kako su Sovjeti bili zabrinuti zbog atmosfere u Čehoslovačkoj, Dubčekova stranka se naglo gasi u avgustu 1968. godine. Sovjeti su verovali da se dešavanja iz Čehoslovačke mogu proširiti i na druge komunističke zemlje.
Kako bi sprečili širenje Čehoslovačkih dešavanja, Sovjeti šalju 500.000 vojnika kako bi ugasili stečenu slobodu javnosti.
U isto vreme, dok su tenkovi okupirali Vaclavov trg, Dubček i njegovi saradnici su pozvani u Moskvu gde su bili prisiljeni da prestanu sa svojim uverenjima i vode drugačiju politiku.
Po povratku iz Moskve Dubček ostaje na vlasti, ali samo kao marioneta. Njegova “lutkarska” vladavina nije dugo trajala, on biva smenjen sa vlasti u aprilu 1969. godine, a na njegovo mesto dolazi Gustav Husak.
Ova događanja su dovela do velikih emigriranja intelektualaca i umetnika, pre nego što su se granice zatvorile.

Plišana revolucija

17. novembra 1989. godine dolazi do “Plišane revolucije” zbog velikog nezadovoljstva građana. Masovne demonstracije su dovele do pada komunizma i uspostavljanja demokratije.Te iste godine za predsednika države je izabran Vaclav Havel.
pogled na mostove Praga
Posle svih previranja 1993. godine dolazi do raspada Čehoslovačke i Prag postaje glavni grad Češke republike.
2004. godine Češka republika ulazi u Evropsku uniju.